Sombor, Inđija, Vrbas, Bačka Topola i Subotica su prve lokalne samouprave u Srbiji koje će dobiti najsavremenije meteo-stanice, koje će pomagati poljoprivrednicima da povećaju prinose.
Meteo-stanice instaliraju se u okviru reagionalnog projekta „Digitalizacija opštinskog upravljanja zemljištem“ koju realizuju NALED i „Telegrupa“, uz podršku Nemačke razvojne agencije.
Diana Gligorijević iz „Telegrupe“ rekla je, gostujući u Dnevniku RTS-a, da je meteo-stanica sklop senzora koji će omogućavati praćenje određenih parametara – i tla i atmosferskih prilika, odnosno vazduha u kojima se senzori nalaze.
„U zemlju se spuštaju do nivoa od 120 centimetara i uzorkuju na svakih 10 centimetara zemljište, vlažnost, ali i prisustvo veštačkog đubriva“, navodi Gligorijevićeva.
Kada su u pitanju senzori koji se nalaze u vazduhu, kako je dodala, oni će pratiti oblačnost, pravac i jačinu vetra, ali i istovremeno bolesti i insekte koji bi mogli da ugroze kvalitet useva.
Upozorenje preko SMS poruke
Što se tiče slanja upozorenja, poljoprivrednike kroz mobilnu telefoniju i SMS poruke upozorava softverska platforma koja je povezana sa senzorskim sklopom.
„Svi poljoprivrednici koji su umreženi i imaju mobilni telefon dobijaju ovakvu vrstu informacije SMS porukama na svoj telefon“, navodi Gligorijevićeva.
U Evropskoj uniji ta tehnologija se već koristi, najviše u Mađarskoj, Austriji i Italiji, a danas počinje pokretanje projekta u Vrbasu i Inđiji.
„Pouzdanost podataka 90 odsto“
Pouzdanost podataka je, statistički gledano, 90 odsto, navodi Gligorijevićeva i napominje da se prognoze daju sedam dana unapred, a na svakih 10 minuta se radi novo sakupljanje podataka.
„Svaki izlaz na njivu zapravo je trošak za benzin, đubrivo, pesticide i ostala sredstava – u proseku oko 500 evra. Možete da uštedite ako ne izlazite na njivu kada nije vreme za to. U nekoliko izlazaka isplaćujete investiciju u meteo-stanicu“, ističe Gligorijevićeva.
Cena meteo-stanice zavisi od proizvođača, kao i količine, kaže Gligorijevićeva i ističe da postoji velika ambicija da se projekat sa pet lokalnih samouprava u Vojvodini proširi na ostatak Srbije.